
PLANINARENJE
Članak Valerija Rodek 22.04.2004.god.
Planinarenje postaje sve popularnije. U posljednje vreme sve više ljudi, posebno mlađih, otkriva prednosti rekreacije, koja je još donedavno, bila rezervisana za stariju generaciju. U okrilju planina vrlo brzo se zaboravlja haotična i stresna svakodnevica. Brige, problemi i frustracije ustupaju mesto uživanju u lepotama netaknute prirode, ali i u vlastitim koracima, disanju punim plućima i ničim opterećenim mislima. Uz to, onako usput, poboljšava se fizička kondicija, jača mišićna masa i podiže otpornost organizma.
Pre negoli krenete na odabranu planinarsku turu, dobro proučite planinarsku kartu i vremensku prognozu te pomno isplanirajte svoj boravak u prirodi.
Koje su koristi od planinarenja Planinarenje predstavlja idealan način za održavanje i poboljšanje psihofizičke kondicije. Hodanje i penjanje planinama jača mišiće čitavog tela, posebno nogu, te pospješuje pokretljivost zglobova. Potiče imunološki sustav, prvenstveno sposobnost organizma da se odbrani od različitih infektivnih bolesti. Pozitivno deluje na rad srca i krvotoka te pospešuje transport i opskrbljenost krvi kiseonikom. Pospešuje izmenu tvari u organizmu i, između ostalog, bez posebnog režima ishrane smanjenje masnoće u tielu, pa tako i telesne težine.
Uz to, planinarenje je pravi melem za dušu. Relaksira, oslobađa stresa, postiče pozitivne emocije i podiže samopouzdanje. Planinarenje pozitivno deluje i na socijalnu sferu života, omogućuje nova poznanstva i sklapanje prijateljstava.
U okrilju planina vrlo brzo se zaboravlja haotična i stresna svakodnevica ali se ni na najnižu planinu, ne upuštajte bez dobre fizičke pripreme.
Kako se pripremiti za planinarenje Uprkos prekrasnoj prirodi i romantičnoj idili koja vas bez sumnje očekuje na planinama, planinarenje nipošto nemojte poistovetiti sa šetnjom u obližnjem parku. Stoga se ni na najnižu planinu, ni na najblaži uspon ne upuštajte bez prethodne fizičke pripremljenosti.
Ako se aktivno ne bavite nekim od oblika organizovane sportske rekreacije, najbolje je da otprilike mesec dana pre odlaska u planine, svakodnevnim brzim hodanjem ili trčanjem postignete neophodnu fizičku kondiciju. Ako imate problema sa zdravljem, pre nego se uputite u planine obavezno se posavetujte sa svojim lekarom. Jednako tako, stručnjaci smatraju da pre polaska u planine osobe iznad 50 godina života moraju obavezno obaviti specijalistički pregled srca, dok ga onima iznad tridesete preporučuju.
U prilog činjenici da je i za rekreacijsko planinarenje neophodna fizička kondicija te obavezan ili eventualan kardiološki pregled govore podaci da se na planinama najviše strada zbog umora, fizičke iscrpljenosti te opterećenosti srca i krvotoka.
Nadalje, pre nego krenete na odabranu planinarsku rutu, dobro proučite planinarsku kartu i vremensku prognozu te pomno isplanirajte svoj boravak u prirodi. Iako bi bilo najbolje da se u potpunosti suzdržite od branja cveća i ostalog bilja, nabavite i proučite kartu zakonom zaštićenog rastinja toga područja kako ne biste došli u nepriliku te da biste mogli poučiti ekološki neobaveštene pojedince. Kako najviše korisnih savjeta možete dobiti od onih koji se već bave planinarenjem, najbolje je da se učlanite u planinarsko društvo koje sigurno postoji u vašem mestu.
Šta obući i šta poneti na planinarenje Ako zbog nedostupnosti ili financijskih razloga niste u stanju nabaviti posebnu odeću za planinarenje, najvažnije je da ona bude sportskog kroja, dakle udobna i da ne sputava vaše pokrete, te da je načinjena od prirodnih vlakana. Pri odabiru dajte prednost u planinskim uvetima najpraktičnijem slojevitom oblačenju, primer, umesto jednog debljeg pulovera, radije obucite dva laganija.
Uz uobičajnu odeću, obavezno nabavite nepromočivu kišnu jaknu s kapuljačom koja je pri tome i dovoljno široka da je možete navući preko ranca. Za razliku od odeće, cipele, koje vam u planinama mogu sačuvati glavu, neka budu što solidnije. Kako one moraju biti od što kvalitetnijih i robusnijih materijala te anatomski oblikovane da bi sačuvale vaša stopala i zglobove, nabavite ih isključivo u specijalizovanim prodavaonicama uz savet stručnog prodavca. Uz cipele nabavite i posebne sokne bez šavova koje vas ne mogu nažuljati. Nemojte zaboraviti ni na kvalitetne sunčane naočare te kape, koje će vas zaštiti od delovanja sunca posebno jakog na visinama.
Naravno, u obavezan rekvizit svakog planinara spada ni prevelik, ni previše mali ranac od nepromočivog materijala te, po mogućnosti, anatomski oblikovan. U rancu prvenstveno treba biti kutija prve pomoći, s flasterima, flasterima za žuljeve, sprejom za rane, zavojem, zavojem za zglobove, sredstvom protiv sunčanih opekotina i ugriza insekata, tabletama protiv glavobolje, za snižavanje temperature i tome slično. U rancu treba staviti i nožić, aterijska lampu, planinarsku kartu, lična dokumenta, isključen ali napunjen mobilni telefon te naravno, zavisno o dužini rute, dovoljno tećnosti za piće i hrane za nekoliko manjih obroka.
Nemojte zaboraviti ni na nekoliko rezervnih vrećica u kojima ćete svoje otpatke poneti kući ili do najbliže kante. U rancu mora biti mesta za rezervne čarape i veš te, bez obzira na godišnje doba, topliju odeću koja vas može ugrejati u slučaju naglih promena temperature specifičnih za planinsko područje.
Uz to, bila bi prava šteta da svoje uživanje u lepotama ne ovekovečite fotoaparatom i ne dokumentujete vodeći planinarski dnevnik, pa u rancu napravite mesta i za to.
U obavezan rekvizit svakog planinara spada ni prevelik, ni previše mali ranac od nepromočivog materijala te, po mogućnosti, anatomski oblikovana.Iako se, ako planinarite rekreacijski, uopšte ne trebate opterećivati hodanjem, vaše ruke neka ipak budu u laktu savijene pod pravim uglom te aktivnije nego inače, a vaš hod neka bude nešto brži nego što ste na to naviknuli. Kako pre svake fizičke aktivnosti treba zagrejati organizam, pre negoli započnete s penjanjem, odradite seriju vežbi razgibavanja i istezanja za sve mišićne grupe, a prvih petnaestak, dvadesetak minuta hodajte laganijim hodom.
Da biste uštedeli energiju, dužinu koraka prilagodite usponu te što je on blaži, vaši koraci neka budu manji. Tempo hoda prilagodite svojim mogućnostima, a ako ste u društvu, pratite brzinu najsporijeg. Otprilike svaka se dva sata neizostavno kratko odmorite i priuštite sebi manji obrok, primer energetsku pločicu, čokoladu te sušeno ili sveže voće, a otprilike svakih pola sata nešto popijte. Stoga na planinarenje ponesite dovoljno tećnosti, negazirane mineralne vode, vodom razređen jabučni sok ili lagano zaslađen voćni čaj. Primer, na jednodnevni izlet ponesite oko 2 litre napitka.
Članak Valerija Rodek 22.04.2004.god.
Planinarenje postaje sve popularnije. U posljednje vreme sve više ljudi, posebno mlađih, otkriva prednosti rekreacije, koja je još donedavno, bila rezervisana za stariju generaciju. U okrilju planina vrlo brzo se zaboravlja haotična i stresna svakodnevica. Brige, problemi i frustracije ustupaju mesto uživanju u lepotama netaknute prirode, ali i u vlastitim koracima, disanju punim plućima i ničim opterećenim mislima. Uz to, onako usput, poboljšava se fizička kondicija, jača mišićna masa i podiže otpornost organizma.
Pre negoli krenete na odabranu planinarsku turu, dobro proučite planinarsku kartu i vremensku prognozu te pomno isplanirajte svoj boravak u prirodi.
Koje su koristi od planinarenja Planinarenje predstavlja idealan način za održavanje i poboljšanje psihofizičke kondicije. Hodanje i penjanje planinama jača mišiće čitavog tela, posebno nogu, te pospješuje pokretljivost zglobova. Potiče imunološki sustav, prvenstveno sposobnost organizma da se odbrani od različitih infektivnih bolesti. Pozitivno deluje na rad srca i krvotoka te pospešuje transport i opskrbljenost krvi kiseonikom. Pospešuje izmenu tvari u organizmu i, između ostalog, bez posebnog režima ishrane smanjenje masnoće u tielu, pa tako i telesne težine.
Uz to, planinarenje je pravi melem za dušu. Relaksira, oslobađa stresa, postiče pozitivne emocije i podiže samopouzdanje. Planinarenje pozitivno deluje i na socijalnu sferu života, omogućuje nova poznanstva i sklapanje prijateljstava.
U okrilju planina vrlo brzo se zaboravlja haotična i stresna svakodnevica ali se ni na najnižu planinu, ne upuštajte bez dobre fizičke pripreme.
Kako se pripremiti za planinarenje Uprkos prekrasnoj prirodi i romantičnoj idili koja vas bez sumnje očekuje na planinama, planinarenje nipošto nemojte poistovetiti sa šetnjom u obližnjem parku. Stoga se ni na najnižu planinu, ni na najblaži uspon ne upuštajte bez prethodne fizičke pripremljenosti.
Ako se aktivno ne bavite nekim od oblika organizovane sportske rekreacije, najbolje je da otprilike mesec dana pre odlaska u planine, svakodnevnim brzim hodanjem ili trčanjem postignete neophodnu fizičku kondiciju. Ako imate problema sa zdravljem, pre nego se uputite u planine obavezno se posavetujte sa svojim lekarom. Jednako tako, stručnjaci smatraju da pre polaska u planine osobe iznad 50 godina života moraju obavezno obaviti specijalistički pregled srca, dok ga onima iznad tridesete preporučuju.
U prilog činjenici da je i za rekreacijsko planinarenje neophodna fizička kondicija te obavezan ili eventualan kardiološki pregled govore podaci da se na planinama najviše strada zbog umora, fizičke iscrpljenosti te opterećenosti srca i krvotoka.
Nadalje, pre nego krenete na odabranu planinarsku rutu, dobro proučite planinarsku kartu i vremensku prognozu te pomno isplanirajte svoj boravak u prirodi. Iako bi bilo najbolje da se u potpunosti suzdržite od branja cveća i ostalog bilja, nabavite i proučite kartu zakonom zaštićenog rastinja toga područja kako ne biste došli u nepriliku te da biste mogli poučiti ekološki neobaveštene pojedince. Kako najviše korisnih savjeta možete dobiti od onih koji se već bave planinarenjem, najbolje je da se učlanite u planinarsko društvo koje sigurno postoji u vašem mestu.
Šta obući i šta poneti na planinarenje Ako zbog nedostupnosti ili financijskih razloga niste u stanju nabaviti posebnu odeću za planinarenje, najvažnije je da ona bude sportskog kroja, dakle udobna i da ne sputava vaše pokrete, te da je načinjena od prirodnih vlakana. Pri odabiru dajte prednost u planinskim uvetima najpraktičnijem slojevitom oblačenju, primer, umesto jednog debljeg pulovera, radije obucite dva laganija.
Uz uobičajnu odeću, obavezno nabavite nepromočivu kišnu jaknu s kapuljačom koja je pri tome i dovoljno široka da je možete navući preko ranca. Za razliku od odeće, cipele, koje vam u planinama mogu sačuvati glavu, neka budu što solidnije. Kako one moraju biti od što kvalitetnijih i robusnijih materijala te anatomski oblikovane da bi sačuvale vaša stopala i zglobove, nabavite ih isključivo u specijalizovanim prodavaonicama uz savet stručnog prodavca. Uz cipele nabavite i posebne sokne bez šavova koje vas ne mogu nažuljati. Nemojte zaboraviti ni na kvalitetne sunčane naočare te kape, koje će vas zaštiti od delovanja sunca posebno jakog na visinama.
Naravno, u obavezan rekvizit svakog planinara spada ni prevelik, ni previše mali ranac od nepromočivog materijala te, po mogućnosti, anatomski oblikovan. U rancu prvenstveno treba biti kutija prve pomoći, s flasterima, flasterima za žuljeve, sprejom za rane, zavojem, zavojem za zglobove, sredstvom protiv sunčanih opekotina i ugriza insekata, tabletama protiv glavobolje, za snižavanje temperature i tome slično. U rancu treba staviti i nožić, aterijska lampu, planinarsku kartu, lična dokumenta, isključen ali napunjen mobilni telefon te naravno, zavisno o dužini rute, dovoljno tećnosti za piće i hrane za nekoliko manjih obroka.
Nemojte zaboraviti ni na nekoliko rezervnih vrećica u kojima ćete svoje otpatke poneti kući ili do najbliže kante. U rancu mora biti mesta za rezervne čarape i veš te, bez obzira na godišnje doba, topliju odeću koja vas može ugrejati u slučaju naglih promena temperature specifičnih za planinsko područje.
Uz to, bila bi prava šteta da svoje uživanje u lepotama ne ovekovečite fotoaparatom i ne dokumentujete vodeći planinarski dnevnik, pa u rancu napravite mesta i za to.
U obavezan rekvizit svakog planinara spada ni prevelik, ni previše mali ranac od nepromočivog materijala te, po mogućnosti, anatomski oblikovana.Iako se, ako planinarite rekreacijski, uopšte ne trebate opterećivati hodanjem, vaše ruke neka ipak budu u laktu savijene pod pravim uglom te aktivnije nego inače, a vaš hod neka bude nešto brži nego što ste na to naviknuli. Kako pre svake fizičke aktivnosti treba zagrejati organizam, pre negoli započnete s penjanjem, odradite seriju vežbi razgibavanja i istezanja za sve mišićne grupe, a prvih petnaestak, dvadesetak minuta hodajte laganijim hodom.
Da biste uštedeli energiju, dužinu koraka prilagodite usponu te što je on blaži, vaši koraci neka budu manji. Tempo hoda prilagodite svojim mogućnostima, a ako ste u društvu, pratite brzinu najsporijeg. Otprilike svaka se dva sata neizostavno kratko odmorite i priuštite sebi manji obrok, primer energetsku pločicu, čokoladu te sušeno ili sveže voće, a otprilike svakih pola sata nešto popijte. Stoga na planinarenje ponesite dovoljno tećnosti, negazirane mineralne vode, vodom razređen jabučni sok ili lagano zaslađen voćni čaj. Primer, na jednodnevni izlet ponesite oko 2 litre napitka.